Žene u prometnom sektoru: rezultati istraživanja i rasprave na okruglom stolu

U sklopu projekta Ž.U.T.I. Znak – žene u transportu inspiriraju, koji provodi udruga TransFem u partnerstvu sa Savezom za željeznicu, financiranom iz proračuna Grada Zagreba, obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Cilj projekta je promicati ravnopravnost i zaštitu žena u prometnom sektoru, koji je tradicionalno rodno segregiran i diskriminatoran. U okviru projekta, provedeno je istraživanje o stanju, iskustvima i stavovima žena koje rade u prometnom sektoru te je organiziran okrugli stol na kojem su predstavljeni i raspravljeni rezultati istraživanja.

Provođenje istraživanja

Istraživanje je provedeno u studenom 2023. godine, putem online upitnika koji je bio dostupan na web stranici udruge TransFem i na društvenim mrežama. Upitnik je sadržavao 17 pitanja koja su se odnosila na radno iskustvo, zadovoljstvo poslom, diskriminaciju, nasilje, obrazovanje, obitelj, zdravlje i druge aspekte života i rada žena u prometnom sektoru. Upitnik je ispunilo 66 žena koje rade u različitim područjima prometnog sektora, kao što su željeznica, cestovni promet, zračni promet, pomorski promet i drugi. Metodologija istraživanja je bila kvantitativna, a podaci su analizirani statističkim metodama.

Glavni nalazi i zaključci istraživanja

Istraživanje je pokazalo da žene u prometnom sektoru imaju mnogo izazova, ali i potencijala te da je potrebno podržati ih i osnažiti ih da ostvare svoje prava i mogućnosti. Neka od glavnih nalaza i zaključaka istraživanja su:

– Žene u prometnom sektoru su manje zastupljene, plaćene i cijenjene od muškaraca te se suočavaju s diskriminacijom, stereotipima i predrasudama na radnom mjestu i u društvu.

– Žene u prometnom sektoru su izložene većem riziku od nasilja, uznemiravanja i zlostavljanja, kako od strane kolega, nadređenih i klijenata, tako i od strane partnera i obitelji, zbog njihovog nekonvencionalnog izbora zanimanja.

– Žene u prometnom sektoru imaju manje mogućnosti za obrazovanje, usavršavanje i napredovanje u karijeri te se često suočavaju s nedostatkom podrške, mentorstva i mreženja.

– Žene u prometnom sektoru imaju veće poteškoće u usklađivanju poslovnog i privatnog života te se često osjećaju preopterećene, iscrpljene i nezadovoljne.

– Žene u prometnom sektoru su motivirane, sposobne i kreativne te imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu, sigurnost i učinkovitost prometnih usluga i sustava.

– Žene u prometnom sektoru žele veću ravnopravnost, zaštitu i priznanje te imaju brojne prijedloge i preporuke za poboljšanje njihovog položaja i uvjeta rada.

Organiziran okrugli stol

Okrugli stol je organiziran 07. prosinca 2023. godine, u Kući ljudskih prava u Zagrebu. Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici udruge TransFem, Saveza za željeznicu te žene koje rade u prometnom sektoru. Okrugli stol je trajao dva i pol sata, a sastojao se od tri dijela:

Uvodno je dopredsjednica udruge TransFem, Biserka Zorbas, najavila sadržaj i sudionike okruglog stola te predstavila projekt Ž.U.T.I. Znak – žene inspiriraju, njegove ciljeve, aktivnosti i rezultate.

– U prvom dijelu je predsjednica  udruge Transfem, Katarina Mindum, naglasila važnost promicanja ravnopravnosti i zaštite žena u prometnom sektoru te predstavila analizu postojećih podataka, stanja i politika vezanih uz ravnopravnost i zaštitu žena od diskriminicije. Također je predstavila obvezujući Sporazum na razini EU kojim se nastoji poboljšati položaj žena u prometnom sektoru svake zemlje članice te je pozvala sve sudionike da podrže njegovu implementaciju i praćenje.

– U drugom dijelu, dopredsjednica udruge TransFem, Anica Tuškan, je predstavila rezultate provedenog istraživanja o stanju, iskustvima i stavovima žena u prometnom sektoru, te je pokazala tablice, grafikone i citate koji ilustriraju glavne nalaze i zaključke istraživanja. Također, je upoznala sudionike s metodologijom, uzorkom i ograničenjima istraživanja, te je zahvalila svim ženama koje su ispunile upitnik i podijelile svoje priče i mišljenja.

– U trećem dijelu, održana je panel rasprava koju je moderirala dopredsjednica udruge TransFem, Biserka Zorbas. U panel raspravi su sudjelovale dvije žene koje su čitav svoj radni vijek radile u prometnom sektoru, a to su: Vlatka Škorić, profesorica i koordinatorica u Savezu za željeznicu i Vesna Ribarić, pravnica i humanitarka. One su iznijele svoja iskustva i izazove s kojima su se suočavale radeći u prometnom sektoru. Rasprava je bila živa, zanimljiva i konstruktivna te je pokazala različite potrebe, perspektive, ali i prepreke s kojima se suočavaju žene u prometnom sektoru.

Analiza upitnika govori da je glavni cilj projekta Ž.U.T.I. Znak  – unapređenje i promicanje prava žena u rodno segregiranom zanimanju – ispravno postavljen.

Rezultati istraživanja i rasprave su potvrdili i dopunili postojeće podatke, stanja i politike vezane uz ravnopravnost i zaštitu žena u prometnom sektoru, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.

Kako se uključiti u našu inicijativu

Projekt Ž.U.T.I. Znak – žene u transportu inspiriraju je važan korak u promicanju ravnopravnosti i zaštite žena u prometnom sektoru, koji ima veliki utjecaj na gospodarstvo, okoliš i društvo. Istraživanje i okrugli stol su pokazali da žene u prometnom sektoru imaju mnogo izazova, ali i potencijala, te da je potrebno podržati ih i osnažiti ih da ostvare svoje prava i mogućnosti.

Zahvaljujemo se svim našim partnerima i sudionicima koji su podržali našu inicijativu i doprinijeli našem radu.

Pozivamo vas da posjetite našu web stranicu, pratite nas na društvenim mrežama i kontaktirate nas ako želite saznati više o našem projektu, udruzi i aktivnostima, te ako želite sudjelovati u našoj misiji i viziji.

Naša web stranica je: www.transfem.hr

Naše društvene mreže su: Facebook

Naša e-mail adresa je: transfemudruga@gmail.com

Radujemo se vašem javljanju i uključivanju u našu inicijativu. Zajedno možemo napraviti promjenu za bolje. Hvala vam.

Ženama u sektoru u kojem one predstavljaju manjinu zaposlenih

Drage sve,

Zamolili bih vas da odvojite malo vremena i ispunite ovu kratku anketu ANKETA namijenjenu ženama! 

Riječ je o anketi kojoj je cilj sakupiti podatke o problemima i položaju žena u poslovnom okruženju. Ispunjavanje  je anonimno i dobrovoljno, a potrebno je odvojiti maksimalno 5 minuta!

Za one koji žele znati malo više:

Anketa se provodi u sklopu projekta ‘Ž.U.T.I. znak’  koji financira Grad Zagreb, a kojim želimo unaprediti i promicati prava žena u rodno segregiranom zanimanju, stoga nam je jako važna ova anketa kako bi mogli dobiti što jasniju sliku položaja žene u poslovnom svijetu.

Hvala vam svima unaprijed!

Srdačan pozdrav,

Ukoliko si zainteresirana za predavanja i druge aktivnosti koje će biti održane u sklopu Projekta, ili za učlanjenju u udrugu žena TransFem, pošalji nam svoj e-mail kontakt.

Srdačan pozdrav,
TransFem

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujna

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama je baš kao i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama odabran u znak sjećanja na brutalno ubijene žene.

Hrvatski je sabor je 2004. godine za obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama  odabrao 22. rujna 1999. u znak sjećanja  na dan kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena.

Nasilje nad ženama Svjetska zdravstvena organizacija definira kao “svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili može rezultirati tjelesnom, seksualnom ili mentalnom štetom ili patnjom kod žene, uključujući i prijetnje takvim činom”. U Hrvatskoj je značajan napredak ostvaren usvajanjem i primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.


Konvencija Vijeća Europe u sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Hrvatskoj je usvojena 2018. godine, a još je jedan važan korak u osiguravanju sveobuhvatne interdisciplinarne mreže u borbi protiv nasilja. U  žarištu Konvencije je upravo žrtva, žena, a cilj je smanjiti problem nasilja i s njim povezane posljedice produbljivanja nejednakosti između spolova.

Nasilje nad ženama je široko rasprostranjen problem koji se javlja u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, socioekonomskom ili društvenom statusu. Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela neki oblik nasilja. No ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… Važno je potaknuti razgovor o  nasilju nad ženama. Žene koje su žrtve nasilja treba osnažiti da isto prepoznaju te potraže pomoć organiziranih službi, a javnost potaknuti da prijavljuje nasilje svake vrste. U slučaju nasilja žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.


Od studenog 2020. postoji i besplatan telefon (116 006) dostupan 24 sata dnevno, svakim danom, na koji se mogu javiti osobe žrtve nasilja kao i svi oni koji sumnjaju na nasilje u svojoj okolini.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. Studenog kao znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela „Dede“  su pod imenom “Las Mariposas” (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi. Sve tri sestre su brutalno ubijene. Sestre Mirabal postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora, a 1999. godine Ujedinjeni narodi su i službeno potvrdili 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. 

Udruga žena TransFem zalaže se ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava, suzbijanje i zaštitu od diskriminacije, ravnopravnost spolova.

U tijeku je projekt Ž.U.T.I. ZNAK

Udruga TransFem počinje s realizacijom svog 1. projekta:

Ž.U.T.I. ZNAK

je unapređenje i promicanje prava žena u rodno segregiranom zanimanju

Projekt je financiran kroz Javni natječaj za financiranje projekata i programa udruga iz proračuna Grada Zagreba za područje promicanja ljudskih prava.

Prvu aktivnost provodimo zajedno sa SZŽ i poklapa se s temom nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. 09., a naša analiza postojećeg stanja i politika na temu ravnopravnosti te Okrugli stol na kojem ćemo prezentirati rezultate ankete obilježava i 25. 11. Svjetski dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Željeznička poduzeća pred ambicioznim ciljem

U roku od 24 mjeseca od potpisivanja autonomnog  sporazuma svako poduzeće povezano s CER-om definira i provodi politiku rodne ravnopravnosti i raznolikosti. Poduzeća bi trebala definirati tu politiku u prvih 12 mjeseci nakon potpisivanja, uzimajući u obzir načela i mjere utvrđene u sljedećim područjima politike:

– područje politike 1.: općenita politika rodne ravnopravnosti

– područje politike 2.: ciljevi za rodno uravnoteženu zastupljenost

– područje politike 3.: zapošljavanje

– područje politike 4.: usklađivanje poslovnog i privatnog života

– područje politike 5.: razvoj karijere

– područje politike 6.: jednaka plaća i razlika u plaći na temelju spola

– područje politike 7.: sigurnost i zdravlje na radu i radno okruženje

– područje politike 8.: sprečavanje spolnog uznemiravanja i seksizma.

Cilj mjera koje je potrebno uvesti u navedena područja je privući više žena u željeznički sektor, posebno u područja u kojima su žene vrlo slabo zastupljene i tako povećati rodnu raznolikost u željezničkom sektoru te stati na kraj rodno uvjetovanoj profesionalnoj segregaciji.

Za ostvarenje tog cilja nužno je stvoriti privlačno radno okruženje kako bi se željeznička poduzeća i sektor pozicionirali kao privlačni poslodavci za žene te kako bi ih se dugoročno zadržalo.

Stvaranjem radnog okruženja kojim se ukida stereotipno razmišljanje i kultura u kojoj prevladavaju muškarci, kao uvjet za zadržavanje žena u željezničkim poduzećima i sektoru iskorjenjuje se rodnu diskriminaciju i osigurava jednake mogućnosti za žene i muškarce u željezničkom sektoru na svim razinama i u svim područjima te postiže rodnu ravnopravnost.

Do boljih rezultata povećanjem zastupljenosti žena

Rodna raznolikost na tržištu rada izvor je obogaćivanja i boljih rezultata. Doprinosi boljim radnim uvjetima za sve i atmosferi poštovanja među zaposlenicima.

Privlačenje većeg broja žena u željeznički sektor, ali i u druge sektore u kojima su žene podzastupljene i njihovo zadržavanje važno je iz raznih razloga:

• Demografska kretanja u željezničkom sektoru su složena, a poduzeća prepoznaju da ne bi trebala propustiti uključivanje žena, koje čine polovicu stanovništva, u radnu snagu.

• Žene koje rade na radnim mjestima na kojima dominiraju muškarci češće su izložene diskriminaciji, spolnom uznemiravanju i neprimjerenom ponašanju; rodno uravnoteženije poduzeće pridonosi društvenoj i radnoj kulturi s većim poštovanjem.

• Poboljšanja na mjestima rada iz perspektive žena, kao što su osiguravanje dostatnih i primjerenih sanitarnih čvorova za stacionarno i mobilno osoblje ili zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu, kao i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, pridonose zadržavanju žena u sektoru. To vrijedi i za osiguravanje jednake plaće, npr. razvojem rodno neutralnih sustava klasifikacije.

• Sve veća automatizacija i digitalizacija u željezničkom sektoru dovode do novih, privlačnijih mogućnosti zapošljavanja, posebno za žene u prometnom sektoru, ali i za muškarce. U budućnosti je važno zajamčiti raznolikost, osobito kad je riječ o inovacijskim radnim mjestima koja se temelje na informacijskoj tehnologiji i razvoju informatičkih proizvoda.

• Nadalje, u željezničkoj industriji, u kojoj i dalje dominiraju muškarci, horizontalna segregacija, primjerice manji broj žena u inženjerstvu i tehničkim zanimanjima, jedan je od najvažnijih čimbenika koji doprinosi razlici u plaći na temelju spola. Osim toga, privlačenje žena koje su obrazovane u STEM* području (*znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) može pomoći u smanjenju razlika u vještinama u poduzećima, povećanju zapošljavanja i produktivnosti žena, a time i smanjenju rodne segregacije prema zanimanju.

• Privlačenje žena u radnu snagu i usklađivanje njihova obrazovnog profila s dostupnim radnim mjestima u industriji željezničkim poduzećima pruža inovacijski potencijal i mogućnost iskorištavanja najboljih dostupnih talenata, imajući na umu da žene često imaju bolje obrazovne ishode od muškaraca i višu prosječnu razinu obrazovanja u većini zemalja EU-a.

• Sve dostupne studije (npr. Harvard, McKinsey, BCG, Ernst & Young) pokazuju da mješoviti timovi u kojima udio podzastupljenog roda iznosi barem 30 % imaju znatno veću sposobnost rješavanja problema i inovacijski potencijal, odnosno produktivniji su u usporedbi s homogenim timovima. Kad podzastupljena skupina predstavlja najmanje jednu trećinu radne snage, ona ima dovoljno samopouzdanja za promicanje ideja i izražavanje vlastitog mišljenja.

• Stoga je u interesu željezničkih poduzeća uvesti rodnu raznolikost u radnoj snazi i osigurati odgovarajuću zastupljenost žena u svim strukovnim skupinama i na svim razinama upravljanja.

Potpisan „Sporazum europskih socijalnih partnera o ženama u željezničkom prometu”

Obvezujući Sporazum između Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER) i Europske federacije radnika u prometu (ETF)” potpisan je 5. studenoga 2021., a u svakoj članici CER-a i ETF-a  mora se implementirat kroz dvije sljedeće godine.

Ovaj obvezujući autonomni europski sporazum u skladu je s ciljevima i zadacima Europske unije. To je naglašeno u prijedlogu novog zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije i Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. U ovoj se strategiji opisuju ključne mjere, među ostalim iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja (uključujući spolno uznemiravanje), osiguravanje ravnopravnog sudjelovanja i mogućnosti na tržištu rada (uključujući jednake plaće) i postizanje rodne ravnoteže u donošenju odluka, primjerice u upravnim odborima poduzeća.

Štoviše, u Strategiji za rodnu ravnopravnost poziva se na poduzimanje konkretnih mjera kako bi pravila EU-a o ravnoteži između poslovnog i privatnog života žena i muškaraca funkcionirala u praksi, osiguravanjem da države članice prenesu i provode pravila. Nadalje, CER i ETF pridružili su se inicijativi „Žene u prometu – platforma EU-a za promjene”, koju je 2017. pokrenuo povjerenik EU-a za promet radi pronalaženja rješenja za povećanje zaposlenosti žena u prometnom sektoru.